Novosti

U Ministarstvu poljoprivrede Hrvatska zajednica inovatora dodijelila je 12. srpnja nagrade „Inovacija godine“ za 2022. godinu u 4 kategorije (inovatori pojedinci - fizičke osobe, mali gospodarski subjekti, srednji i veliki gospodarski subjekti te javne ustanove). U kategoriji „Inovacija godine malog gospodarskog subjekta“ nagradu je osvojila inovacija BeeSmoke tvrtke PIP d.o.o. autora Ivana Bračića. BeeSmoke peleti koriste se u pčelarstvu kao inovativno peletirano gorivo za dimilicu, uz niz prednosti koje omogućuju, olakšavaju i ubrzavaju biotehnološke zahvate u radu s pčelama. Inovacija je prepoznata i tražena na domaćem i stranom tržištu.

Povodom osvajanja ove nagrade, popričali smo s Ivanom Bračićem o njegovim inovacijama, tvrtki PIP, apiterapijskoj liniji Farmakol, koji su mu proizvodi favoriti...

Prije svega, čestitke na nagradi. Nakon toliko godina inovatorstva, napokon velika nagrada. Koliko ste zadovoljni nagradom i što BeeSmoke čini toliko posebnim?
Prestao sam brojiti nagrade, a isto tako rangirati. Sve su one osobite – područje iz kojeg dolaze, pozicioniranje na tržištu, korporativno značenje i slično. Inovacija godine dobivena je u širokoj utakmici među jakim potencijalima. Ovo je neki oblik nacionalnog prvenstva i nagrada me ispunja i potiče na dalji inovativni rad. Podsjećam, projekt BeeSmoke iz kojega izlaze dva proizvoda – BeeSmoke i BeeSmoke forte dobio je nekoliko domaćih i stranih priznanja, ovo je vrh.
BeeSmoke važan je proizvod za pčelarstvo za lakše i uspješnije pčelarenje. U naravi je inovativno peletirano gorivo za pčelarske dimilice prirodnog sastava. Dim koji nastaje pri korištenju omogućava prilagodbu fiziologije pčela lakšem i uspješnijem pčelarenju kroz promjenu biotehnologije pčelarenja. Otvara se širi spektar kreativnosti i racionalnosti u tehnologiji pčelarenja. Doprinosi i blagom suzbijanju varroe, detaljnije u uputama za primjenu.

Veliki ste znalac o pčelama. Koliko su ta ljubav i to znanje pokretač Vaših inovacija?
Znanje, stalno učenje i ustrajnost preduvjeti su za nastanak inovacije. Znatiželja, izazovi, problemi, ideje i ljubav prema nečemu, a ovdje su to pčele u širem smislu riječi, pokretači su koji dovedu i do inovacije.

Koja je bila Vaša prva inovacija, kad ste kod sebe otkrili taj dar za stvaranjem nečeg potpuno novog?
Joj, još u djetinjstvu: blinker za loviti ribu u mojoj Krki, pticolovka – za loviti i pripitomljavati ptice, puška bez eksploziva, a u srednjoj školi budilica koja me je sigurno probudila i nakon tinejdžerskog tulumarenja. 

Većina Vašeg profesionalnog života vezana je uz pčele – vidite li Vi sami sebe više kao uspješnog gospodarstvenika ili uspješnog inovatora? Ili je to kod Vas nerazdruživi spoj?
U dugom radnom vijeku prošao sam puno toga, puno potpuno različitog – naoko nespojivog. Svuda je bilo inovativnih izazova. U pčelarstvu sam dugo pa je ostalo najviše traga. Biti poduzetnik, a ne biti inovativan je hendikep, osobito u samim počecima. Pravi rezultati se postižu timskim radom i suradnjom sa središtima znanja. U svim područjima rada treba inovativnosti i inovacija i zato je to nerazdruživ spoj.

Koliko je naše tržište uopće sklono inovacijama?
Cijelo društvo treba biti sklono inovacijama, biti inovativno. Tržište prepoznaje inovacije po kvaliteti proizvoda, po raznovrsnosti proizvoda, proizvodnosti rada odnosno po cijeni proizvoda, te po dizajnu.

Osnivač ste PIP-a, koji danas ima i zavidnu kolekciju proizvoda apiterapijske linije Farmakol i konstantno je povećava – koliko je tu Vaših ideja i inovacija uključeno?
Treba tu biti oprezan i fer. Moja je ideja osnivanje tvrtke, tvrtke koja će biti drugačija od ostalih, razvijat će nove proizvode, nove tehnologije, surađivat će s više fakulteta, zapošljavat će stručne kadrove, razvijat ćemo timski rad i još puno ideja. To je smjer kojim idemo preko trideset godina.
Težili smo proizvodima veće razine dodane vrijednosti, to je program apiterapije. Često su nas drugi kopirali, a kopija je uvijek lošija od originala. Na tržištu je bilo loših proizvoda, sve je bilo apiterapija, nije bilo dobro. Farmakol je projekt koji je iz mene izišao kao krik nezadovoljstva stanja kvalitete proizvoda na tržištu. U timu zaposlenika oblikovali smo projekt, prihvaćen je moj naziv Farmakol, dizajner je likovno oblikovao i napravljena je struktura projekta. Projekt je doživio uspjeh osobito na programu mednopropolisnih sirupa bez alkohola i konzervansa, te bezalkoholnih otopina propolisa. Tu su uspješno provedena mnoga tehnološka inovativna rješenja, posebno u obradi i preradi propolisa.
Projektom Farmakol istinski smo našu paletu proizvoda približili djeci već od prve godine, a ne varkom s medicinskim proizvodom kao neki. Važna podrška projektu bila je kroz suradnju s Farmaceutskim fakultetom, osobito kroz nove analitičke metode. Na tim osnovnim postavkama projekta nizale su se ideje novih proizvoda, sve do područja prirodne kozmetike.

Proizvodi PIP-a osvojili su mnogobrojne medalje na svjetskim sajmovima. Koji proizvodi su Vaši favoriti i na što ste osobito ponosni kod njih?
Svakako je moja hrabra ideja da se med pakira u vrećice i pokuša staviti u stalnu ponudu u kafićima. U tome smo prvi u Europi, naravno slijedilo je veliko kopiranje. Na toj tehnologiji razvio se i Coffeemed – prirodno sladilo za kavu i mlijeko i Energypip za nadopunu energije. Coffeemed je sladilo koje ne ruši osebujnost kave. Okusi četiri sorte meda sjedinili su se s kavom i kavi dali  prednost. Tako i kod Energypipa, med s drugim prirodnim dodacima „razvukao“ je otpuštanje energije i produžio djelovanje, suprotno, sam med ima eksplozivan učinak pa to ne bi bilo dobro za one koji trebaju biti maratonci u sportu, učenju, vožnji i slično. Medni i mednopropolisni sirupi: Larigopip, Bronhopip, Imunalpip i Feropip imaju veliki potencijal – nisu nas uspjeli kopirati. Tu je sprej za nos i grlo, Nasopip i Aquapropol i još toga.

Sudjelovali ste i u stvaranju Apisarija u Tehničkom muzeju. 29 godina brinete o 3 zajednice pčela koje se tamo nalaze u staklenim košnicama – kako to nazvati nego još jednim dokazom Vaše ljubavi prema pčelama i željom za širenjem njihove važnosti?
To je osebujna priča, od ideje bivše ravnateljice Božice Škulj, nezaobilaznih postavki i sugestija profesora Đure Sulimanovića i moje malenkosti u provedbi i skrbi o pčelama. Naravno, tu je i arhitekt dao svoj doprinos, kustos i ekipa iz PIP-a.
S moje strane i od interesa tvrtke PIP razvidan je interes u popularizaciji pčelarstva i pčelinjih proizvoda prema svim skupinama društva, a za to je Apisarij kao stvoren.